Maske Timor-Leste ki’ik iha dimensaun, Timor-Leste regista taxa kreximentu PIB ne'ebé lalais, ho média 2.9% iha dekada anterior (2013-2023) ne'ebé a’as liu média mundiál (2.8%) no Estadu Illa Pasifiku (2.2%). Nasaun nia taxa kresimentu ba tinan 2024 regista 3.3% no projeta ba tinan 2025 (3.5%) a’as liu média mundiál 2.8% no 2.3% .
Asesu ba merkadu preferensial ba ema liu 4.3 biliaun iha nasaun 59 ho infraestrutura portu klase mundial.
Saláriu kompetitivu segundu iha Sudeste Aziátiku (US$115/fulan), ho 65% husi populasaun seidauk to’o tinan 30, ne’ebé liu média Leste Aziátiku & Pasífiku (39%) no média mundiál (49%).
Rejime tributária ki'ik liu iha Sudeste Aziatiku (10% impostu rendimentu), ho insentivu sira hanesan esesaun impostu kompletu to'o tinan 10, akordu estabilidade legál no kontratu arrrendamentu rai.
Timor-Leste destaka hanesan no.1 iha Lian no Responsabilidade, no.2 iha Demokrasia, no no.4 iha Estabilidade Politika no Absensia Violensia iha Sudeste Aziatiku, reflete governansa forte no ambiente dame.
Envolve a'an iha Korál Triángulu biodiversidade , nu'udar uma ba konsentrasaun espésie tasi nian ne'ebé bo'ot liu iha mundu. Apresia no aproveita fatin luku nian ne'ebé mo'os no hakmatek, ho tasi ne'ebé mo'os hanesan lalenok.
Fatin global ba observasaun baleia no golfinu: husi Setembru to'o Dezembru, tasi Timor sai roteiru prinsipal ba migratoriu baleia azul ne'ebe halo viajen tuir kosta norte.
Esplora paizagem oin'oin husi tasi-ibun to'o foho leten, kafé ne'ebé rekoñesidu no riku ho biodiveridade manu ne'ebé mai ho mistura unika husi Asia no Australia no espesia manu endemiku. Ho kobertura floresta to'o 62% aproveita be'e manas natural, fatuk kuak sira, komunidade no suku tradisional no monumentus.
Esperiénsia kultura úniku ne'ebé forma husi influénsia 4 ne'ebé diferente: Fatin antigu no patrimóniu kulturál, Arkitetura portugés ne'ebé furak no istoriku, fatin importante sira iha II Guerra Mundiál , no pontu turístiku husi movimentu rezisténsia.